Vujačić: Mijenjati crnogorsko zakonodavstvo da bi se moglo govoriti o poštovanju prava OSI

Vujačić: Mijenjati crnogorsko zakonodavstvo da bi se moglo govoriti o poštovanju prava OSI
Novosti/Vijesti

Podgorica, PR pres servis- Crnogorsko zakonodavstvo, u oblasti pristupa pravdi i u mnogim drugim oblastima, mora da pretrpi ozbiljnije promjene da bi se moglo govoriti o poštovanju prava osoba s invaliditetom (OSI), jer se bez šireg sagledavanja i razumijevanja njihovih prava i mogućnosti ne može ništa uraditi.

To je ocijenila izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić, na jednodnevnoj obuci za zaposlene u institucijama pravde o ljudskim pravima OSI i načinima obezbjeđivanja razumnih i proceduralnih adaptacija, a koji ima za cilj unapređenje komunikacije pravosudnih institucija sa OSI.

Obuka je dio projekta „Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom“ koji realizuje UMHCG, a koji je  finansijski podržalo Ministarstvo pravde kroz Javni konkurs za NVO u 2018. godini.

Vujačić jerekla da je na treningu 20-ak učesnika sa kojima se razgovara o garancijama prava OSI, s posebnim naglaskom na pristup pravdi.

„Komentarisali smo kako način na koji posmatramo OSI utiče na to na koji ćemo način garantovati njihova ljudska prava i kojim pristupom. Da li će te garancije zaista značiti nediskriminaciju, ravnopravnost, izjednačavanje mogućnosti i sve ono što su principi modernih ljudskih prava, ili ćemo imati norme koje su garantovane iz ranijih modela koje mogu biti omalovažavajuće i diskriminatorne za OSI“, kazala je Vujačić.

Ona je rekla da se naročito u oblasti socijalne zaštite, zdravlja i pravde koriste forumulacije koje mogu stvarati prepreke u praksi ili dovesti OSI u situaciju da odustanu od borbe za svoja prava, „iako je namjera zakonodavca i zakonopisca bila najbolja“.

„Ako polazimo od činjenice da osobama s invaliditetom treba pomoć, a ne omogućiti uslove za ravnopravnost onda možemo doći u situaciju da imamo negativne odredbe, koje dovode do toga da su OSI zavisne ne samo od svojih porodica, nego i od sistema i da u takvoj zavisnosti ne ostvaruju svoja prava na dostojanstven način i da nailaze na različite prepreke i u pristupu pravdi“, pojasnila je Vujačić.

Prema njenim riječima, u nekim zakonima postoje loše norme koje ne definišu mogućnost izbora OSI.

„Npr. osoba oštećenog sluha ne može prioritetno izabrati da koristi tumača za znakovni jezik, već je to tek treća opcija koju sud uzima u obzir ukoliko ne može da se sporazumije sa strankom pisanim ili drugim putem. Takođe, ukoliko osobe oštećenog vida imaju faksimil kao svojeručni potpis, ne mogu ga koristiti u postupcima pred sudom, ili nekim drugim povezanim postupcima, već moraju isključivo ostaviti otisak prsta, što je po zakonu definisano kao nepismenost. Pa zamislite situaciju kada osoba oštećenog vida, koja je fakultetski obrazovana treba da ostavi otisak prsta, jer faksimil nije priznat kao potpis“, ukazala je Vujačić.

Ona je pojasnila da se u postupcima pred sudovima osobama sa fizičkim invaliditetom ili korisnicima pomagala navodno izlazi u susret time što se ročište organizuje na drugom mjestu.

„Ne vidi se problem u sudu kao instituciji koja je nepristupačna, nego se se pod znacima navoda udovoljava OSI što ne bi smjelo da bude dugoročno, već samo prelazno rješenje“, istakla je Vujačić.

Bez razmišljanja i široke slike o OSI i razumijevanja njihovih prava i mogućnosti ne može se, kako smatra, ništa uraditi.

„Sistem, prije svega mora da prihvati da ima zastarjela rješenja i da mora da mijenja zakonske odredbe, ne samo u oblasti pristupa pravdi, nego i u mnogim drugim oblastima gdje je horizontalno zakonodavtsvo povezano i gdje dolazi do prepisivanja normi. I kada se prihvati da će to omogućiti ne samo OSI da uživaju svoja prava, već i sistemu da jednostavnije funkcioniše, imaćemo mnogo manje prepreka u praksi“, kazala je Vujačić.

Promjena percepcije kroz promjenu zakona, kako je rekla, mora da dovede do dugoročnijih rješenja koja „nekada zahtjevaju vrijeme, ali mislim da je važno da za početak budemo svjesni da crnogorsko zakonodavstvo mora da pretrpi ozbiljnije promjene da bismo mogli govoriti o poštovanju prava OSI“.

„Da više makar ne govorimo o garancijama, nego o primjeni. Jer smo mi i dalje na nivou da pričamo o garancijama prava OSI, a ne samo o primjeni“, zaključila je Vujačić.

Detaljnije na sledećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=53RFUuLgdZI

Izvor: PR Centar

About UMHCG

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore je nevladina, neprofitna organizacija osnovana 22. oktobra 2001. godine, registrovana pod rednim brojem 1322 kod Ministarstva pravde. Udruženje je posvećeno pružanju podrške, mogućnosti i programa u cilju jačanja ličnog, obrazovnog i profesionalnog razvoja mladih sa invaliditetom. Okuplja mlade i studente sa svim vrstama invaliditeta (cross-disability pristup), kao i ostale mlade ljude bez invaliditeta koji su voljni da učestvuju i zajedno sa nama se bore za stvaranje inkluzivnijeg društva. Bavi se pružanjem psiho-socijalne podrške, stvaranjem uslova za inkluzivno obrazovanje, podsticanjem mladih sa invaliditetom za sticanje visokog obrazovanja, inicijativama za odgovarajuća legislativna rješenja, podizanjem svijesti društva… U svom radu se rukovodimo modelom zasnovanim na ljudskim pravima. Vizija UMHCG je: Za mlade s invaliditetom, bez barijera! Misija UMHCG je: UMHCG promoviše i doprinosi ravnopravnom položaju mladih sa svim vrstama invaliditeta u društvu kroz inicijative i aktivnosti za uspostavljanje zakonskog, obrazovnog, kulturnog i socijalnog okvira koji to omogućava.