Radius: Off
Radius:
km Set radius for geolocation
Search

Prikaz stanja zaštite i zdravlja na radu u svjetu i Crnoj Gori

Prikaz stanja zaštite i zdravlja na radu u svjetu i Crnoj Gori
Novosti/Vijesti

Uvod

Zadovoljstvo mi je da u okviru projekta OSIguraj uslove sebi!, napišem tekst na temu zaštite i zdravlja na radu. Kao zaposleni u Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore, uz primarno zanimanje koje obavljam kao stručni saradnik za zaštitu životne sredine, od juna2012, imenovan sam iza stručno lice koje obavlja poslove zaštite i zdravlja naradu.

Kroz ovaj tekst trudiću se da podijelim neke lične impresije na zadatu temu. Naravno, zbog obimnosti i sadržajnosti iste neću moći obuhvatiti sve segmente koje čini ova oblast. Prvi dio teksta će se odnositi na hronološki prikaz razvoja zaštite i zdravlja na radu u svijetu, dok će se drugi dio odnostiti na Zakon o zaštiti i zdravlju na radu kroz prizmu najznačajnijih odredbi, kao i organizovanja poslova zaštite na radu kod poslodavca sa zaključkom.

Počeci zaštite i zdravlja na radu u svijetu do danas

Osnovni uslov čovjekove egzistencije jeste rad. Posredstvom rada čovjek mijenja prirodu i prilagođava njene tokove svojim potrebama.

Gledano kroz civilizacijski napredak čovječanstva, svijest o značaju bezbjednosti učesnika u radu javila se početkom 19. vijeka pojavom „industrijske revolucije“. Razvojem industrije povećavala se i radna snaga, a uslovi rada su bivali sve lošiji. Industrijalizacija u Velikoj Britaniji pokazala je da rad može biti nužan i da predstavlja teret. Ovo je bilo naročito izraženo u industrijskoj proizvodnji, gdje je rad praćen sa manjim ili većim opasnostima po život. Sve ovo dovodi do stvaranja radničkih pokreta (kasnije sindikata) čija borba je bila u svrhu obezbjeđivanja boljih uslova rada i zaštite radnika. 

Potpisivanjem ugovora o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i čelik iz 1951. započinje period koji se može smatrati savremenim uređivanjem oblasti bezbjednosti zaštite i zdravlja na radu. Nakon potpisivanja spomenutog ugovora, počinje da se ozbiljnije radi na zakonodavnom uređenju ove oblasti. Kao rezultat ovih napora radna snaga je dobila ekonomsku stabilnost, socijalni miri humane uslove rada.

U početku primjena zaštite se odnosila na tehničke mjere, koje su podrazumijevale da se radnik zaštiti od eventualnih povreda prilikom rukovanja sa mašinom, uređajima ili drugim sredstvima za rad. Industrijalizacija i tehnološka revolucija nametnule su društvu visoku cijenu. Globalizacija tržišta, borba za profitom, obespravljenost radnika kada se zasposleni sve više zapošljavaju na ugovor na određeno vrijeme, takođe, sa skraćenim vremenom, su činioci koji utiču na stanje zaštite i zdravlja na radu u svijetu, kao i u zemljama tranzicije gdje je socijalni aspekt takav da dolazi do velikog broja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i dr. Ovo prositiče iz toga što mnoge zemlje nemaju dovoljno razvijenu svijesti o ovom pitanju, takođe, ne mogu da obezbijede sprovođenje zakona kao i poštovanje međunarodnih normi i standarda. Danas u savremenom društvu, kao naučna i etička kategorija postavlja se obaveza zaštite i zdravlja na radu.

Konstantnim napretkom u ovoj oblasti došlo se do usavršavanja tehničkih mjera, tako da tehničko-tehnološkim razvojem kojem prisustvujemo u 21. vijeku imamo visok stepen automatizacije, kao i unaprjeđenje informacionih tehnologija koje su dovela do zamjene fizičkog rada intelektualnim. Ovaj prelazak itekako je uticao na promjenu uslova rada i sadržaja rada, a samim tim je stvorio nove opsanosti i rizike, što je uslovilo nove pristupe i mjere u bezbjednosti zaštite zdravlja na radu.

U savremenim uslovima rada kakvog danas poznajemo sem, povreda na radu i profesionalnih oboljenja, sve više imamo bolesti u vezi sa radom kao što su stres i psihičke tegobe (aniksioznost, depresija i dr.) koje zaposlenim stvaraju poteškoće. Osim zaštite fizičkog integriteta zaposlenog od povrede sve više se pažnja poklanja psihofizičkim sposobnostima radnika, socijalnom kontekstu, ponašanju na poslu.

Zakon o zaštititi i zdravlju na radu u Crnoj Gorii organizovanje poslova zaštite i zdravlja na radu kod poslodavca

Osnove za pravno uređivanje zaštite i zdravlja na radu nalaze se u Ustavu Crne Gore. Naime, svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravične i humane uslove rada i na zaštitu za vrijeme nezaposlenosti. Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu. Omladina, žene i osobe s invaliditetom uživaju posebnu zaštitu na radu.

Pravo na zaštićeno i zdravo radno mjesto je osnovno ljudsko pravo. Zakon o zaštiti i zdravlju na radu predstavlja akt sistemskog karaktera u kojem su uređena prava, obaveze i odgovornosti poslodavca i drugih subjekata u obezbjeđivanju, sprovođenju i unapređivanju zaštite i zdravlja na radu. U Zakonu su ugrađene odredbe sadržane u međunarodnim konvencijama.

Kolektivnim ugovorom (opštim, granskim i pojedninačnim) i podzakonskim aktima utvrđuju se mjere kojima se obezbjeđuje potpuna zaštita zaposlenih na radu. Normativna uređenost zaštite na radu kod poslodavca  je prvi korak u kulturi rada i zaštite na radu koji je osnova za stvaranje sigurnih i bezbjednih uslova na radu. Načelo preventivnosti je opredjeljenje Zakona o zaštiti i zdravlju na radu u sprovođenju mjera zaštite na radu jer predstavlja proklamovanu ideju da je bolje liječiti bolesno radno mjesto nego bolesnog zaposlenog.

Najveću teret u obezbjeđivanju bezbjednih uslova rada, zaštite i zdravlja na radu svim zaposlenim ima poslodavac. Obaveze i odgovoranosti poslodavca su da neposredno sprovodi aktivnosti i mjere na nivou preduzeća u cilju eliminisanja potencijalnih rizika, unaprjeđuje uslove rada, obezbjeđuje mjere zaštite i zdravlja na radu, donosi mjere za kontrolu rizika na radu, vrši osposobljavanja zaposlenih za bezbjedan rad, organizuje poslove zaštite i zdravlja na radu, nabavlja neophodna sredstva za rad i dr.

Kao što je navedno, obaveza poslodavaca je da organizuje poslove zaštite i zdravlja na radu na tri načina. Prvi je da poslodavac odredi stručno lice za obavljanje poslova zaštite i zdravlja na radu, pri čemu imenovano lice je dužno da položi stručni ispit. Njegove obaveze su da učestvuje u izradi Pravilnika zaštite i zdravlja na radu, da vodi evidencije, osposobljavanje zaposlenih za bezbjedan rad, organizovanje ljekarskih pregleda za zaposlene sa posebnim uslovima rada, provjere opreme za rad i slično. Drugi način je organizovanje stručne službe, a treći je angažovanje pravnog ili fižičkog lica (ovlašćenih organizacija) za obavljanje poslova zaštite i zdravlja na radu.  

Zakon o zaštiti i zdravlja na radu obavezuje poslodavaca da donese Akt o procjeni rizika za sva radna mjesta. Na osnovu Akta o procjeni rizika reguliše se bezbjednost svih zaposlenih, obuhvataju se svi rizici koji mogu da izazovu povrede na radu, oboljenja i oštećenja zdravlja zaposlenih treba da sadrži opšte podatke o postojećem stanju (korišćenje proizvodnih i drugih kapaciteta), način postupaka procjene rizika u slučaju nastanka povrede na radu ili oštećenja zdravlja, odnosno oboljenja zaposlenog na radnom mjestu. Izmjene i dopune akta o procjeni rizika vrše se u slučaju da dođe do promjene radnog prostora, sistematizacije i dr.

Na osnovu zvaničnih podataka Monstata  u Crnoj Gori posluje 25,000 poslodavaca, a samo 4,8% poslodavaca je izradilo akt o procjeni rizika, što znači da je aktom o procjeni rizika obuhvaćeno 39,000 zaposlenih što iznosi 18,1%. 

Zaključak

Puna nacionalna i međunarodna saradnja i razmjena dobre prakse, ključni su za razvoj efikasnih i integrisanih strategija zaštite i zdravlja na radu. Demografske i socio-ekonomske prilike, dehumanizacija društva, psihološki profil zaposlenih, razvoj novih tehnologija, pritisci za smanjivanjem troškova rada, predstavljaju nove izazove na području zaštite i zdravlja na radu. Moramo imati u vidu da se okruženje neće prilagođavati nama, već da se mi moramo prilagoditi promjenama u okruženju. Zaštita i zdravlje na radu, u širem smislu riječi, obuhvata mjere i sredstva usmjerena na stvaranje bezbjednih uslova rada. Treba težiti postizanju visokog kvaliteta radne sredine stvaranju bezbjednih uslova rada u kojima je zaštićen integritet zaposlenog. Bezbjednost na radu ostvaruje se primjenom savremenih tehničkih, zdravstvenih, socijalnih i drugih mjera za sprječavanje i otklanjanje uzroka povreda i zdravstvenih oštećanja zaposlenih na radu i u vezi sa radom. Zaštitu i zdravlje na radu treba shvatiti i kao opštu kulturu rada jer mora da odgovori na društvene i tehnološke promjene koje su povezane sa procesom rada.

Za stvaranje bezbjednih uslova rada svim zaposlenim, neophodan je sistematski pristup u preventivnom djelovanju i povezivanje svih subjekata koji su donosioci odluka, kao i nosioci određenih obaveza i aktivnosti na nacionalnom nivou, počev od Vlade Crne Gore, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva zdravlja, Uprave za inspekcijske poslove, sindikata, predstavnika poslodavaca i ovlašćenih organizacija, kao i svih drugih institucija koje odlučuju o nacionalnom zakonodavstvu, politikama, programima i prioritetima za aktivnosti iz oblasti zaštite izdravljanaradu.

Usklađivanje pravila zaštite i zdravlja na radu nije hermetičan proces, već stvara potrebu stalnog praćenja aktivnosti međunarodnih organizacija i institucija. Praćenje stanja u međunarodnoj zajednici nije puka direktiva, kao sredstvo ograničenja pristupa ovim organizacijama, već naprotiv, zadati orjentir koji najčešće sadrži optimalni nivo zaštite integriteta ljudskog  tijela i zdravstvenog stanja zaposlenih.

Stoga je neophodno za svaki uspjeh postaviti ciljeve, kao što su podržavanje i promovisanje kampanje za zdrava radna mjesta, a utvrditi i širiti dobru praksu upravljanja zaštite i zdravlja na radu, demonstrirati dobrobiti primjene najboljih praksi u oblasti zaštite i zdravlja na radu, promovisati prevenciju, održivi rad i dr.

Autor: Mojaš Đurović

*Tekst je napisan u okviru Konkursa za pisanje tekstovaza OSI o individualnim iskustvima zaštite i zdravlj ana radu raspisanog u okviru projekta OSIguraj uslove sebi! koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja. 

About UMHCG

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore je nevladina, neprofitna organizacija osnovana 22. oktobra 2001. godine, registrovana pod rednim brojem 1322 kod Ministarstva pravde. Udruženje je posvećeno pružanju podrške, mogućnosti i programa u cilju jačanja ličnog, obrazovnog i profesionalnog razvoja mladih sa invaliditetom. Okuplja mlade i studente sa svim vrstama invaliditeta (cross-disability pristup), kao i ostale mlade ljude bez invaliditeta koji su voljni da učestvuju i zajedno sa nama se bore za stvaranje inkluzivnijeg društva. Bavi se pružanjem psiho-socijalne podrške, stvaranjem uslova za inkluzivno obrazovanje, podsticanjem mladih sa invaliditetom za sticanje visokog obrazovanja, inicijativama za odgovarajuća legislativna rješenja, podizanjem svijesti društva… U svom radu se rukovodimo modelom zasnovanim na ljudskim pravima. Vizija UMHCG je: Za mlade s invaliditetom, bez barijera! Misija UMHCG je: UMHCG promoviše i doprinosi ravnopravnom položaju mladih sa svim vrstama invaliditeta u društvu kroz inicijative i aktivnosti za uspostavljanje zakonskog, obrazovnog, kulturnog i socijalnog okvira koji to omogućava.