Radius: Off
Radius:
km Set radius for geolocation
Search

INICIJATIVA ZA PRAVNO PRIZNAVANJE ZNAKOVNOG JEZIKA, KAO JEZIKA U SLUŽBENOJ UPOTREBI

INICIJATIVA ZA PRAVNO PRIZNAVANJE ZNAKOVNOG JEZIKA, KAO JEZIKA U SLUŽBENOJ UPOTREBI
Novosti/Vijesti

Uvaženi predsjedniče Vlade, gospodine Markoviću, 

Obraćamo Vam se inicijativom za pravno regulisanje i priznavanje znakovnog jezika, kao jezika u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. Naime, Crna Gora je skoro jedina država u regionu koja nema pravno regulisan i priznat znakovni jezik, kao jezik u službenoj upotrebi. Iako znakovni jezik koriste milioni ljudi u svijetu, i njegovo priznavanje, pravno regulisanje i promovisanje je obaveza svih država koje su ratifikovale Konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom, kao što je to slučaj s Crnom Gorom, njegovo korišćenje u službenoj upotrebi u našoj državi nije omogućeno. 

Naprotiv, hiljade osoba s djelimičnim i potpunim oštećenjem sluha se suočava sa svakodnevnim preprekama u komunikaciji, nemogućnostima obrazovanja, zapošljavanja na otvorenom tržištu rada, samostalnog života, zasnivanja braka i porodice, nemogućnošću učešća u političkom i javnom životu… Ove osobe su izolovane, i često segregisane u sopstvenim getoima, odnosno izopštene iz svakodnevnog života. 

Danas je Međunarodni dan znakovnih jezika, koji se obilježava pod sloganom: Znakovni jezik – pravo za sve. Ovaj dan obilježava se u sklopu Međunarodne sedmice osoba oštećenog sluha, koja traje od 23. do 30. septembra.

Mi koristimo ovaj dan kako bismo izrazili zabrinutost zbog toga što Crna Gora godinama ne preduzima nikakve mjere kako bi usvojila Zakon o upotrebi znakovnog jezika. Ustav Crne Gore garantuje slobodu izražavanja i govora, slobodu mišljenja i pristupa informacijama, zaštitu identiteta manjina, te propisivanje posebnih mjera i propisa kojima se podstiče i postiže ravnopravnost onih koji su, po bilo kom osnovu, u neravnopravnom položaju. 

Nijedna javna služba, niti ustanova nema angažovane i zaposlene tumače znakovnog jezika, niti dovoljno obućene zaposlene za njegovu upotrebu. Čak ni servis interpretatora znakovnog jezika u oblasti javnih usluga nije razvijen, pa su osobe s oštećenim sluhom svakodnevno i u svim procesima diskriminisane. U vezi s tim, crnogorsko zakonodavstvo iz oblasti socijalne i dječje zaštite propisuje jedino mogućnost usluge tumača za znakovni jezik, što istovremeno ne podrazumijeva i zagarantovano pravo na njegovo korišćenje. 

Naprotiv, u Crnoj Gori postoji ograničen broj licenciranih tumača znakovnog jezika, dok nema programa za obrazovanje interpretatora za znakovni jezik na crnogorskim univerzitetima, niti se njihovo obrazovanje stipendira van Crne Gore

U Resursnom centru Kotor obrazovanje osoba s oštećenjem sluha se sprovodi u ograničenom obimu, odnosno proces je više usmjeren na osnovno osposobljavanje i komunikaciju nego na obrazovanje, dok je obrazovanje onih s visokim i potpunim stepenom oštećenja sluha u redovnom sistemu obrazovanja nemoguće. Nastava se izvodi isključivo usmenim putem bez prevoda na znakovni jezik ili kucanja na mašini (palantype).

Takođe, simboli znakovnog jezika nijesu sastavni dio elemenata pristupačnosti, niti postoje elementi pristupačnosti za osobe s oštećenim sluhom, poput signalnih indikatora (član 8, stav 2, tačka e) Konvencije)

Mediji, uključujući i one koji se finansiraju iz budžeta države i lokalne samouprave, ne proizvode informacije i sadržaje pristupačne osobama s oštećenim sluhom. Jedina informativna emisija (dnevnik na znakovnom jeziku) ima ograničen obim informacija, traje pet minuta dnevno i ne obezbjeđuje ni približno optimalan nivo informisanosti osoba s oštećenim sluhom. 

Nije poznato na koji način država postupa u situacijama rizika, vanrednim i humanitarno kriznim situacijama kako bi posebno i prioritetno zaštitila osobe s invaliditetom i posebno osobe s oštećenjem sluha.

Zakoni iz oblasti pristupa pravdi sadrže brojne diskriminatorne norme poput onih koje definišu da će se saslušanje osoba s oštećenjem sluha i/ili govora izvršiti na znakovnom jeziku, jedino ako se s ovim osobama ne može uspostaviti komunikacija pisanim putem, i to se poziva osoba koja “se sa okrivljenim može sporazumjeti” . Ovakva norma ostavlja prostor za zloupotrebe i konflikt interesa, odnosno nestručnost “tumača”, posebno imajući u vidu ograničen broj tumača koji posjeduju licencu sudskog tumača u Crnoj Gori. 

Ovakva situacija u praksi dovodi često do omalovažavanja i kršenja dostojanstva i ličnog integriteta osoba s oštećenim sluhom, te posebno ugrožene privatnosti. 

Sve navedeno konstatovali smo, i činjenicama potkrijepili, prilikom podnošenja Alternativnog izvještaja o sprovođenju Konvencije Komitetu UN o pravima OSI, a Komitet, u svojiim Zaključnim razzmatranjima, dao brojne preporuke državi koje se upravo odnose na osobe s oštećenim sluhom. Bez obzira što se prva od preporuka odnosi na priznavanje znakovnog jezika resori u sastavu Vlade još uvijek, od 2017. do danas, nijesu preduzeli vidljive i mjerljive korake kako bi počeli s rješavanjem ovog pitanja. 

U tom smislu, pozivamo Vas da, uz uske konsultacije s organizacijama osoba s invaliditetom, pristupite rješavanju nagomilanih problema u ovoj oblasti i učinite konkretne korake i mjere, kako osobe s oštećenim sluhom više ne bi bile jedna od najdiskriminisanijih grupa i među samim osobama s invaliditetom. Prva mjera od onih koje treba preduzeti odnosi se upravo na pravno regulisanje znakovnog jezika, kao jezika u službenoj upotrebi, na način što će se njegovo usvajanje planirati Programom rada Vlade za 2020. i utvrditi organ koji je nadležan za taj proces

Ostajemo na raspolaganju za saradnju i direktno učešće u aktivnostima koje će voditi ka realizaciji ovog procesa, uključujući i direktna i dopunska pojašnjenja, kao i analizu uporedne prakse iz regiona imajući u vidu da većina zemalja ovo zakonsko rješenje ima i duži niz godina. 

Za Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

Marina Vujačić

About UMHCG

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore je nevladina, neprofitna organizacija osnovana 22. oktobra 2001. godine, registrovana pod rednim brojem 1322 kod Ministarstva pravde. Udruženje je posvećeno pružanju podrške, mogućnosti i programa u cilju jačanja ličnog, obrazovnog i profesionalnog razvoja mladih sa invaliditetom. Okuplja mlade i studente sa svim vrstama invaliditeta (cross-disability pristup), kao i ostale mlade ljude bez invaliditeta koji su voljni da učestvuju i zajedno sa nama se bore za stvaranje inkluzivnijeg društva. Bavi se pružanjem psiho-socijalne podrške, stvaranjem uslova za inkluzivno obrazovanje, podsticanjem mladih sa invaliditetom za sticanje visokog obrazovanja, inicijativama za odgovarajuća legislativna rješenja, podizanjem svijesti društva… U svom radu se rukovodimo modelom zasnovanim na ljudskim pravima. Vizija UMHCG je: Za mlade s invaliditetom, bez barijera! Misija UMHCG je: UMHCG promoviše i doprinosi ravnopravnom položaju mladih sa svim vrstama invaliditeta u društvu kroz inicijative i aktivnosti za uspostavljanje zakonskog, obrazovnog, kulturnog i socijalnog okvira koji to omogućava.