Podgorica, PR pres servis – Osobe s invaliditetom (OSI) i dalje su izložene diskriminaciji i segregaciji u obrazovanju, uprkos naporima udruženja i institucija da se unaprijedi položaj te populacije u Crnoj Gori, poručeno je danas na okruglom stolu „Značaj sticanja visokog obrazovanja za mlade s invaliditetom u Crnoj Gori“.
Okrugli sto je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), uz podršku Ministarstva prosvjete.
Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić, komentarišući situaciju u Crnoj Gori po pitanju obrazovanja OSI, konstatovala je da napretka ima, ali da bi se govorilo o uslovima u kojima se obrazuju OSI u srednjim školama i trenutnoj situaciji, prema njenom mišljenju, važno je odgovoriti na mnoga pitanja.
„Koliko je odnos i pristup društva prema OSI generalno uticao na uslove i način na koji se odvija proces obrazovanja OSI, koliko mladih s invaliditetom upiše školu i fakultet koji zaista želi, koliko učenika može samostalno i dostojanstveno ući u školu, i doći do svih prostorija u njoj, ući u toalet, u zbornicu, sjedjeti u klupi, proći kroz svaki kutak učionice, koliko ima udžbenika na Brajevom pismu, u elektronskoj formi, koliko ima Brajevih mašina i štampača, na kojoj visini su postavljene table i sl, koliko je onima s oštećenim sluhom omogućeno da koriste ili uče znakovni jezik, koliko učenika ima obezbijeđenog asistenta u nastavi ili da li ga imaju svi kojima je zaista potreban, da li imaju prevoz “od vrata do vrata” i slično“, smatra Vujačić.
Ona je kazala da socijalna izolacija osoba s invaliditetom u društvu, posebno ona koja je godinama bila zastupljena u obrazovanju je imala ne samo posljedice po pitanju odnosa između osoba s invaliditetom i osoba bez invaliditeta, već i usmjeravanja osoba s invaliditetom kroz čitav život, od izbora obrazovanja i zanimanja do izbora prijatelja, porodice i ljubavi.
„Inkluzivno obrazovanje je ili shvaćeno pogrešno ili je pogrešno primjenjivano u praksi. Ovo kažem zbog toga što inkluziju i dalje karakteriše integracija, pa u nekim situacijama i potpuna segregacija i grupisanje OSI. Danas na nivou visokog obrazovanja, imamo oko 100 studenata s invaliditetoma, od čega je njih većina na Pravnom i Fakultetu političkih nauka“, tvrdi Vujačić.
Državni sekretar Ministarstva prosvjete Aleksandar Mitrović smatra da je proces prilagođavanja ustanova i uslova obrazovanja osobama s invaliditetom finansijski i logistički zahtjevan, ali da to nikoga ne amnestira od obaveza da OSI obezbijedi poštovanje njihovih prava. On ističe da je ponosan na sve što je u prethodne dvije ipo godine urađeno na tom planu, ali da je još mnogo posla pred njima.
„Drago mi je da mogu da najavim da je u narednom periodu planirana, ili je u toku, izgradnja 21 obrazovnog objekta, koji će u potpunosti biti prilagođen osobama sa invaliditetom. Svi novi objekti, bez izuzetka biće prilagođeni“, istakao je Mitrović.
On je najavio i da će kroz IPA projekat biti u potpunosti prilagođeno najmanje 8 ustanova koji su se analizom pokazali prioritetnim.
„Ukupna vrijednost projekta je 750 hiljada eura, a trenutno se priprema tender za izbor projektanta. Naredne godine očekujemo njihovo stavljanje u funkciju“, zaključio je Mitrović.
Programska menadžerka UMHCG Anđela Radovanović predstavila je preliminarne rezultate monitoringa pristupačnosti srednjih škola, koje je sprovedeno u 23 škole, u šest crnogorskih gradova.
Prema njenim riječima, u Podgorici, Nikšiću, Baru, Budvi, Beranama i Bijelom Polju ispitivana je arhitektonska pristupačnost srednjih škola, kao i pristupačnost nastavnog procesa.
„Nažalost, nijedna škola nije ispunila sve kriterijume za pristupačnost, tako da nijedna od posjećenih škola se ne može smatrati potpuno pristupačnom. Većina škola spada u kategoriju nepristupačnih ili djelimično pristupačnih, odnosno, one ispunjavaju samo dio kriterijuma koji su propisani Pravilnikom u skladu sa kojim je monitoring rađen“, kaže Radovanović.
Kako tvrdi, u velikom broju škola postoje pristupne rampe ali one nijesu izgrađene u skladu sa standardima (nijesu adekvatnog nagiba ili nemaju rukohvate i sl). U mnogim školama, pokazuje istraživanje, ne postoje ni pristupačni toaleti, a ni u jednoj posjećenoj školi ne postoje elementi pristupačnosti za osobe s oštećenjem vida.
„Što se pristupačnosti nastavnog procesa tiče, u ovim školama je uklju;eno 134 učenika s invaliditetom, od toga njih 130 u srednjim stručnim školama, a svega četvoro u gimnazijama. U određenim školama postoji jako veliki broj učenika s invaliditetom, što se može smatrati segregacijom jer u nekim školama uči 20 i više djece, dok u drugim ima dvoje ili troje“, smatra Radovanović.
Prema njenim riječima, ono što je pohvalno jeste da nastavnici žele da unaprjeđuju nastavni proces, da koriste IROP, mada u nekim slučajevima, istraživanje pokazuje da, iako su neke mjere IROPOM propisane, one se u školama ne primjenjuju i to se pravda nedostatkom stručnog kadra, sredstava ili znanja samih nastavnika da te mjere sprovode.
Tu priču potvrđuje i učenica Srednje ekonomske škole „Mirko Vešović“ u Podgorici Sandra Vukašinović, koja se nerijetko susrijeće s brojnim izazovima.
Prema njenom mišljenju, najveća greška jeste doživljavanje osoba s invaliditetom, kao osoba koje ne mogu jednako participirati u obrazovanju zajedno sa ostalima.
„Kada govorimo o informisanosti prosvjetnih radnika po pitanju osoba s invaliditetom, ona je na jako lošem nivou, pa tako kada profesori primijete neku osobu s invaliditetom, često budu u panici i neznanju i često dolazimo do neprijatnog iskustva. Npr. kad, učenik objašnjava zašto nije prepisao zadatak s table, zašto nije u mogućnosti da koristi udžbenik itd. Često se takve situacije završe samo ćutanjem učenika, ubijeđenog da je on kriv za takvu situaciju, a ne pogrešan pristup profesora“, tvrdi Vukašinović.
Ona dodaje i da je loše po učenike koji pohađaju neke vaspitno obrazovne ustanove što se oni najčešće predstavljaju i budu predstavljeni učenicima i roditeljima, kao lica kojima su neophodne posebne potrebe, a ne kao lica čije su potrebe identične kao potrebe kod svih ostalih, jedino što se način njihovog ostvarivanja razlikuje.
Članica IROP tima SSŠ „Spasoje Raspopović“ Dragana Danilović ističe da je ta škola uključena u proces inkluzije osoba sa invaliditetom još od 2009/10. školske godine.
„Prvi učenik koji je upisan po osnovu rješenja o usmjeravanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama je upisan u našu školu. Obrazovni program – frizer“, kazala je Danilović.
Ona naglašava da stručni kadar škole daje sve od sebe da učenici prostižu što bolje rezultate i unaprijede kapacitete.
„Svake godine imamo više od deset učenika po osnovu rješenja o usmjeravanju na različite obrazovne programe trećeg i četvrtog stepena stručne spreme“, zaključila je Danilović.
Izvor: PR centar